Panel 1
Đukanović: Kompatibilnost hidro i solaranog potencijala sa tehničko-energetskog i meteorološkog aspekta izvaredna
Budva, Pr pres servis – Elektropriverda Crne Gore (EPCG) nema problema sa priključenjima, a kompatibilnost hidro i soloranog potencijala, sa tehničko energetskog i meteorološkog aspekta je izvaredna, saopštio je predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović.
On je, na panelu “Odgovor na energetsku krizu u regionu i EU”, koji je organizovan u okviru Simpozijuma energetike EPCG NET 2023, a koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore, kazao je da je evidentno da svako ko vodi računa o interesu energetske kompanije, vodi računa o energetskoj stabilnosti države.
“Suštinski se vodi računa o intersima države i da se ne ugrozi njena energetska stabilnost, privredna, ekonomska, socijalna politika…”, naveo je Đukanović.
On je kazao EPCG nema problema sa priključenjima i ta kompatibilnost hidro i solarnog potencijala, sa tehničko energetskog aspektka je izvaredna, a sa meteorološkog još bolja.
Prema njegovim riječima, stručni kadrovi u energetskim kompanijama ranije nijesu “imali dovoljno hrabrosti da političarima nametnu energetiku kao oblast od vitalne važnosti”.
“Mislim da je to problem, jer je nemoguće da su svi “spavali” i da 40 godina nije napravljen nijedan energetski objekat. Ne mislim ništa lijepo o prethodnom režimu, ali ne može niko da me ubijedi da se desilo da je neko iz EPCG na pravi način otišao i snažno objasnio koliko je to važno, oni bi to prihvatili”, smatra Đukanović.
Đukanović je rekao da je “EPCG sposobna u ovom trenutku da se uhvati u koštac sa novim projektima”.
“Da tačno kažem, nekad sam ubijeđen da može, a nekad ne. Ono što zasigurno znam jeste da je idelano da izmjerimo hidroelektrični potencijal i energetsku infrastrukturu”, rekao je Đukaović,
Poručio je da je neophodno ovladati tehnologijama izgradnje konstrukcija i onda, kako je istako, nema dileme da će uspjeti u realizaciji investicionog plana.
Predstavnica sekretarijat Energetske zajednice, rukovoditeljka sektora za električnu energiju, Jasmina Trhulj, kazala je da su svakakako u ovoj oblasti važni mladi ljudi i usmjeravanje na rješavanje krize.
“Zato ovaj panel treba da se fokusira na energetsku tranziciju i mislim da je energetska kriza iza nas”, kazala je Trhulj.
Podsjetila je da je sve više priče o niskim cijenama i negativnim cijenima o određenim satima i to je ključna tema kojom svi treba da se bave.
“Imaćemo velike oscilacije u cijenama, i to jedna tema koja vrlo važna i u tom smislu mislim da je paket mjera koji smo decembru usvojili u potposnosti proučava taj pravno regulativni okvir kako bi se na ispravan način adresira fleksibilnost i da postignemo stabilne cijene električne energije”, kazala jeTrhulj.
Ona je istakla i da je vrlo važan finansijski segment kada se govori o energetskoj tranziciji i EK je donirala milijardu eura kao paket energetske pomoći za zemlje Zapadnog Balkana.
“Obaveze zemalja su sve veće i veće, nedostaje kadrova i Fond za pravednu tranziciju, koji je značajan za vaš region”, kazala je Trhulj i dodala da je neophodno izraditi i Nacionalni energetski klimatski plan.
V.d. direktor Elektroprivrede Srbije, Miroslav Tomašević, je u prvom dijelu obraćanja podsjetio na krizu koji su imali u Srbiji, ali koju su, kako je istakao, uspješno prošli.
“Ja sam rekao da smo prošli težak period, koji smo prebrodili zahvaljući angažovanim stručnjacima iz sistema, koji su jedini mogli da riješe ovaj problem. Naravno, na ruku nam je išla i blaga zima i dobra hidrologija”, kazao je Tomašević.
Istakao da je integracije važne i da oni rade na tome.
Prema njegovim riječima, svi govore o pravednoj tranziciji, koju on vidi samo kroz pravednu podjelu sredstava i uz pomoć Evrope.
Direktor razvoja i investicija ESM, Blagoj Gajdardžiski, odgovarajući na pitanje da li je Nacionalni energetski klimatski plan, koji su donijeli, preambiciozan, kazao je da je taj plan donesen prije nekoliko godina, odnosno prije korona virusa, energetske krize i rata u Ukrajini.
“Tako da planovi koji su u njemu bili tada nijesu u skladu sa realnosti, najblaže rečeno i potrebno je da se napravi revizija tog plana.”, poručio je Gajdardžiski.
On je istakao i da se u Sjevernoj Makedoniji otvorila berza.
“Tako da smo uspjeli da naša kompanija, učetvujući kao glavni nosilac na našoj berzi, ima profit”, dodao je Gajdardžiski.
Izvršni direktor za tehnicke poslove MHERS, Ivan Koprivica, upitan da li region ima kapacitete i znanja da ostvari energetsku tranziciju, kazao da je veliki problem odliv ljudi iz regiona i da je potrebno međusaradnja zemalja regiona.
Potpredsjednik Međunarodnog sektora EDF-a, Yann Guinard, kazao je da su svi imali visoke cijene na energetskom tržištu.
“Mi smo imali visoke cijene, plus smo bili pogođeni i sušom, a negativno je uticalo situacija po pitanju vjetra. Ipak, sve to nas je dovelo do toga da sad budmo i više nego oprezni i težimo integarciji evrospkog tržišta”, rekao je Yann Guinard.
Poručio je da ne bi trebo da države da oslanjaju na obnovljive, već na fleksibilne izvore.
Direktor za proizvodnju i trgovinu elektricnom energijom, Erald Elezi, rekao je da su glavne prepreke sa kojima su suočavaju njihove energetske kompanije brojne i da zavise od različitih faktora uticaja.
Prema njegovim riječima, Francuska i njene EU komšije se suočavaju sa različitim izazovima. On je poručio da zemlje Zapadnog Balkana treba da se odruže kako bi lakše prevazišli postojeće izazove.
Poručio je da su privlačenje privatnih investitora u Albaniji organizovali aukcije, gdje su predstavljhali dobru sliku o obnovljivim izvorima energije.
Panel 2
Zelena tranzicija način izlaska iz postojeće energetske krize
Budva, PR pres servis – Zelena tranzicija način je izlaska iz postojeće energetske krize, a potencijale, koji obnovljivi izvori energije sa sobom nose, moguće je otključati saradnjom između međunarodnih organizacija, vlade i privatnog sektora.
To je poručeno na II panelu „Optimalni energetski miks za budućnost i izazovi integracije OIE“, koji je organizovan u okviru Simpozijuma energetike EPCG NET 2023.
Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ivan Asanović, kazao je da s aspekta prenosne mreže postoji nekoliko tipova izazova.
„Prva je kategorija razvoja sistema. Svi znamo da nema ništa od priključenja novih izvora niti bilo kakve zelene tranzicije, ako sistem nije spreman da te izvore primi, postane stabilian i prenese energiju od proizvođača do potrošača“, rekao je Asanović.
Istakao je da su u toj kompaniji ponosni na projekat Transbalkanskog koridora, čiji je prvi dio podmorski kabal sa Italijom.
„U nastavku ovog projekta je predviđena izgradnja dva dalekovoda sa Srbijom 400 kilovotna i planira se interkonekcija sa Bosnom. Transbalkanski koridor bi trebalo da bude jedan energetski auto put od Italije do država Balkana. Uspješno smo zakoračili u taj projekat, o čijim efektima se puno pričalo“, rekao je Asanović.
Govoreći o razvojnim izazovima, Asanović je naveo da je najveći razvojni izazov da do kraja godine bude završen dalekovod od Lastve do Pljevalja, navodeći da prepreka ima puno, ali da je taj projekat prioritet.
„Na ovaj način će Crna Gora dobiti svoj 400 kilovotni prsten i izuzetno stabilnu mrežu“, istakao je Asanović.
Ukazao je da je konstantan izazov realizacija gradnje svih dalekovoda, kao i da postoje operativni izazovi.
„Imamo i izazove regulative. Metodologija kojom se sad rade pomoćne usluge, kad imate veliki upliv obnovljivih izvora, nije adekvatna. Nova metodologija će morati da nam omogući kako da ovo prebrodimo lakše“, naveo je Asanović.
Istakao je da povezivanje tržišta predstavlja povezivanje znatno više stvari, koje treba da se dese na pravnom i tehničkom osnovu.
“Veoma je važan dijalog između dvije strane kako bi postigao željeni dogovor”, istakao je Asanović.
Direktorica za Evropu CWP Global, Maja Turković, rekla je da se sve više ide na strateška partnerstva između državnih i privatnih kompanija.
„Strateška partnerstva su dobra, ali neće biti održiva ako nisu obostrano korisna. To će biti naš najveći izazov – konkurentnost na projektima“, navela je Turković.
Govoreći o stabilnosti energetskog sistema, Turković je ukazala da je veoma važna, jer se na osnovu toga donose institucionalne odluke.
Poručila je da samo država može da zaštiti svoje resurse.
“Jedini način da zaštite svoje resurse jeste da druga strana, kojoj dajete resurs, uradi sve na šta se obavezala, u roku u kojem se obavezala ili će u suprotnom da snosi finansijske posljedice za to”, rekla je Turković.
Potpredsjednik UGT Renewables, Nebojša Arsenijević, ukazao je da se javni sektor suočava sa problemima među kojima su nedostatak kapaciteta i problem sa propisima u određenoj državi.
Rekao je da postoji stav da projekte vjetra i solara ne finansiraju državne kompanije.
“Postupak tranzcije mora da bude planski i da ide svojim tokom“, kazao je Arsenijević.
Profesor i predstavnik Fractal d.o.o. Split, Ranko Goić je, govoreći o obnovljivim izvorima energije,kazao da se u Hrvatskoj gradi četiri, pet vjetroelektrana, koji su ostaci starih projekata započetih prije deset ili 15 godina.
“Ono što je karakteristično u Hrvatskoj, a što se dogodilo u zadnjih dvije, tri godine, u smislu stvarne realizacije projekata, su solarne elektrane”, naveo je Goić.
Takođe, kako je istakao, imaju dosta fondova i finansijskih podsticaja koji su prouzrokovali “stampedo izgradnje elektrana”.
Prema njegovim riječima, sada svi hoće da imaju ugrađen solar.
“Nije se to desilo samo u Hrvatskoj, već i u većini zemalja EU, da porastu zahtjevi za priključke. Onda smo došli u situaciju da se pitamo šta radimo, jer sada trebamo više priključaka, nego što sistem ima megavata”, rekao je Gioć i dodao da kada su to htjeli da riješe, mijenjali su zakone, ali su stvari opet ostale iste, jer se to ne rješava na taj način.
Tehnički direktor, BELEN, Dejan Drašković, rekao je da su naše cijene električne energije konstanta.
„Ono što smo uspjeli da pokažemo je da sve što je ponuđeno na berzi je moglo da nađe svoju prodaju“, naveo je Drašković.
Direktor, SEEPEX A.D. Miloš Mladenović, kazao da je postojeći sistem aktivnih cijena jedini koji može da pruži odgovarajući cjenovni signal donosiocima odluka i koji može da ukaže da nešto treba promijeniti.
“Potrebno je da se kupcima pruži dovoljno fleksibilnosti kako bi istovremno mogli imati ugovore sa više snabdjevača”, rekao je Mladenović.
Ono što je poručio jeste da je potrebno izbjegavati narative o regionalnom tržištu i to je “out off fashion”, i više govoriti o povezivanje sa jedinstvenim evropskim tržištem.
Na panelu je govorio i rukovoditelj Sektora za tržište EP HZHB, Ervin Leko.
U okviru simpozijuma održano je i predavanje „Trendovi i perspektive primjene baterija u elektroenergetskim sistemima“, na kojem su izlagači bili predstavnik Saveza energetičara i profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković, predstavnik Deloitte Beograd Željko Marković i profesor Elektrotehničkog fakulteta Beograd Tomislav Rajić.
Drugi dan simpozijuma biće nastavljen sjutra prezentacijom projekta SOLARI 5000+, predavanjem na temu„Optimalna lokacija distribuiranih izvora energije – nauka i praksa“, kao i panelima „Implementacija i finansiranje projekata u sektoru obnovljivih izvora energije“ i „Regioni uglja u tranziciji – da li tranzicija može biti pravedna za sve?“.
Panel 3
Na panelu 3 – Implementacija i finansiranje projekata u sektoru obnovljivih izvora energije, čiji je moderator Petar Mitrović (Karanović&Partners), diskutovaće se i iznosiće se mišljenja o aktuelnim otvorenim pitanjima i problemima sa kojima se zemlje regiona susreću u procesu implementacije projekata iz obnovljivih izvora energije. Učesnici će se osvrnuti na načine finansiranja i razne modalitete i izvore finansiranja projekata u sektoru OIE, kamatne stope i uticaj na finansiranje OIE projekata, odluke menadžmenta finansijskih institucija koji projekat će kreditirati, prilagođene uslove specifičnim potrebama svakog klijenta ili projekta.
Panelisti su Pablo Obrador Alvarez (KfW), Francesko Corbo (EBRD), Christopher Sheldon (World Bank), Irena Radović (IRF), Yngve Engstroem (Delegacija EU u CG), Miro Vračar (EPCG) i Marko Čelebić (NLB).
Panel 4
Moderatorka panela Regioni uglja u tranziciji – da li tranzicija može biti pravedna za sve je Aleksandra Kiković, menadžerka programa UNDP, dok su učesnici panela Nikola Rovčanin (EPCG), Nevad Ikanović (EP BiH), Diana Milev Čavor (NVO Eko tim), Damir Miljević (RESET – centar za održivu energetsku tranziciju), Mitja Tašler (TE Šoštanj, HSE), Jasna Sekulović (GIZ) i Milka Mumović (Sekretarijat Energetske zajednice).
Uzimajući u obzir ubrzano kretanje zemalja članica EU ka potpunoj dekarbonizaciji do 2050, kao i obavezivanje Crne Gore da do 2030. godine smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 35%, prelazak s uglja i gasa na OIE postao je preovladavajući pravac razvoja, kako Crne Gore, tako i zemalja regiona. U većini zemalja Zapadnog Balkana još uvijek se veći dio električne energije dobija iz termoelektrana na ugalj. Da li tranzicija regiona uglja može biti pravedna za sve?
